Povezanost samopouzdanja i uspješnosti izvođenja gimnastičkih elemenata

Volume 8, Issue 2 (2018)

Petar Mrđa, Saša Jovanović, Sanja Srdić, Adrijana Ljubojević

Apstrakt:

Cilj ovog istraživanja bio je da se ustanovi veza između samopouzdanja i self koncepta, s jedne strane i uspješnosti izvođenja gimnastičkih elemenata na spravama i parteru, s druge strane. Istraživanje je obuhvatilo 29 ispitanika muškog pola, uzrasta od 20 do 27 godina, pri čemu prosječna starost ispitanika iznosi 21 godinu (M=21.16, SD=1.54). U istraživanju su korišteni sljedeći mjerni instrumenti: RSES (Rosenberg Self-Esteem Scale) i SC-6, kao i procjena uspješnosti izvođenja gimnastičkih elemenata parteru (premet strance bočno, premet strance čeono, rondat, premet naprijed, premet nazad, salto naprijed i salto nazad) i preskoku (zgrčka i raznoška sa fazom leta, rondat i premet naprijed) te spravama: vratilu (uzmah sunožno, naupor usklopno, kovrtljaj naprijed jašući, kovrtljaj nazad, podmetni saskok) i razboju (njihanje, kolut naprijed, kolut nazad, stav o ramenima, saskok prednjihom, saskok zanjihom) od strane tročlane komisije.Rezultati su pokazali da Rosenbergova skala samopouzdanja ostvaruje statistčki značajne korelacije sa svim preostalim subskalama umjerenog ili visokog intenziteta, a najvišu sa skalom self koncepta (rs=.73), dok najnižu sa skalom koja se odnosi na izvođenje gimnastičkih elemenata na spravama (rs =.45) (Cohen, 1988 prema Cumming, 2012). Za razliku od ove skale, skala self koncepta je u statistički značajnoj vezi sa gimnastičkim elementima (rs =.61) na parteru i preskoku, dok statistički značajna veza ove skale izostaje sa gimnastičkim elementima na spravama. Može se zaključiti da visok stepen vjerovanja u sopstvene sposobnosti kroz čitav period obuke, omogućio je bolji pristup učenju, ponavljanju i na kraju demonstraciji izabranih gimnastičkih elemenata, dok iskazani nivo opšteg zadovoljstva nije imao presudnu ulogu u tom procesu.

Ključne riječi:

Rosenberg, samopouzdanje, gimnastika, studenti

Puni tekst:

PDF

DOI:

http://dx.doi.org/

Reference:

Aluja, A., Rolland, J.P., Garcia, L.F., & Rossier, J. (2007). Dimensionality of the Rosenberg Self-Esteem Scale and Its Relationships With the Three-and the Five-Factor Personality Models. Journal of Personality Assessment, 88(2), 246-249.
Athenstaedt, U., Čekrlija, Đ., & Dušanić, S. (2013). Gender differences in basic personality traits and self-concept primary domains. Knjiga sažetaka: Savremeni trendovi u psihologiji, 171-172.
Bracken, A. B. (1992).Multidimensional self concept scale. Austin, Texas: Pro-Ed.
Bracken, A. B. (1996). Handbook of self-concept. New York, New York: John Wiley & Sons.
Cheng, H., & Furnham, A. (2003). Personality, self-esteem, and demographic predictions of happiness and depression. Personality and Individual Differences, 34, 921–942.
Cole, J.S., & Denzine, G.M. (2004). „I'm not doing as well in this class as i'd like to“: Exploring achivment motivation and personality. Journal of College Reading and Learning, 34(2), 29-44.
Čekrlija, Đ. (2011). Tipološki pristup opisu ličnosti u latentnom prostoru dimenzija alternativnog petofaktorskog modela ličnosti i samopoimanja. (Doktorska disertacija, Univerzitet u Banjaluci)
Čekrlija, Đ. (2014). Studija o samopoimanju i samom poimanju. Banja Luka, Bosna i Hercegovina: Filozofski fakultet.
Čekrlija, Đ., i Đurić, D. (2013). Personality traits, self-concept and locus of control differences between Austrian and Bosnian students. Knjiga rezimea: IX dani primenjene psihologije, 46.
Čekrlija, Đ., i Đurić, D. (2014). Preliminary psychometric properties of Self-Concept Scale SC-4. Zbornik sažetaka: Treći Sarajevski Dani Psihologije, 27-28.
Čekrlija, Đ., i Macher, S. (2013). Locus of control and differences in selfconcept primary domains. Knjiga sažetaka: Savremeni trendovi u psihologiji, 170-171
Čekrlija, Đ., i Turjačanin, V. (2003a). Provjera modela hijerarhijske multidimenzionalne strukture self-koncepta. Radovi, 6, 229-264.
Čekrlija, Đ., i Turjačanin, V. (2003b). Struktura primarnih domena i formiranje skale za mjerenje self-koncepta u poliemocionalnom format. Rad predstavljen na naučnom skupu interdisciplinarni pristup nauci, Banja Luka, Bosna i Hercegovina.
Čerklija, Đ., Mirković, B., & Đurić, D. (2015).Šest stavki za šest primarnih domena: Kratka skala multidimenzionalnog hijerarhijskog modela samopoimanja.Zbornik radova: IV Kongres psihologa BiH, 161-178.
Cumming, G. (2012). Understanding the new statistics: Effect sizes, confidence intervals and meta-analysis. New York, New York: Taylor and Francis Group.
Field, A. (2009). Discovering statistics using SPSS. London, Uniterd Kingdom: SAGE Publications.
Gotwals, J.K., Dunn, J., & Wayment, H. (2003). An examination of perfectionism and self-esteem in intercollegiate athletes. Journal of Sport Behavior, 26(1), 17-39.
Heatherton, T.F., & Polivy, J. (1991). Development and validation of a scale for measuring state self-esteem. Journal of Personality and Social Psychology, 60, 895-910.
James, W. (1890). Principles of psychology. New York, New York: Holt.
Rosenberg, M. (1965). Society and adolescent child. Princeton, New Jersey: Princeton University Press.
Rosenberg, M. (1979). Conceiving the self. New York, New York: Basic Books.
Sadaat, M., Ghasemzadeh, A., Karami, S., & Soleimani, M. (2012). Relationship between self-esteem and locus of control in Iranian University students. Procedia-Social and Behavioral Sciences, 31, 530-535.
Shavelson, R. J., Hubner, J. J., Stanton, G. C. (1976). Validation of construct interpretations.Review of Educational Research, 46, 407- 441.
Sheard, M., & Golby, J. (2006). Effect of a psychological skills training program on swimming performance and positive psychological development. International Journal of Sport and Exercise Psychology, 4(2), 149-169.
Srdić, S., Jovanović, S. & Mrđa, P. (2018). Povezanost osobina ličnosti modela Velikih pet i motiva postignuća sa uspješnošću izvođenja gimnastičkih elemenata na spravama. Časopis za prirodne i društvene nauke Svarog, 17, 175-186.